Chocolate

Autor Tema: Ishrana kod dijabetesa  (Pročitano 889 puta)

0 Članovi i 1 gost pregledaju ovu temu.

ciglar***

  • Gost
Ishrana kod dijabetesa
« poslato: 21 :02 :47 - 04. Decembar 2010.g. »




Liječenje dijabetesa traje doživotno. Jedan od osnovnih principa u liječenju oboljelih od dijabetesa je primjena adekvatne ishrane. Glavni ciljevi zdrave ishrane u dijabetesu su striktna i stabilna korekcija akutnog metaboličkog poremećaja ugljenih hidrata i masti, i očuvanje normalne osjetljivosti za insulin. Zdravom ishranom se obezbjeđuje adekvatan energetski unos za očuvanje poželjne tjelesne težine, opšte i radne sposobnosti, rasta, graviditeta, laktacije, fizičke aktivnosti i dr.

Piše: Doc.dr. Fatima Jusupović, primarijus;
Fakultet zdravstvenih studija Univerzitet u Sarajevu

Ishrana mora biti raznovrsna, ukusna, prilagođena vjeri, podneblju, sezoni, navikama, imovinskom stanju, profesiji, korisniku.Tako striktno vođena dijeta, prevenira stopu acidoze i kome, te brojnih komplikacija ove bolesti  kao što je gangrena, infarkt miokarda, bubrežna oboljenja i sljepoća.

Istorijski razvoj dijabetesne ishrane

Već oko 1670 g. Willis je pokušao liječiti dijabetes, kurom gladovanja. Rollo (1796.)
preporučuje dijetu pretežno ograničenu na mesne namirnice dodajući tome zeleno povrće, a samo ponekad mlijeko i hljeb u malim količinama.
Bouchardat u 18. stoljeću preporučuje ograničenje u hrani i uvodi dane gladovanja.
Cantani 19. stoljeću uvodi ograničenja u ishrani sa namjerom da bolesnik bude aglikozuričan, pa dopušta meso i masnoće, uz dane gladovanja.
Kutz u drugoj polovini 19.stoljeća određuje toleranciju u zastupljenosti ugljikohidrata. Kure sa rižom, krompirom, mlijekom kod lakših bolesnika imale su povoljan učinak, jer su to i bile samo redukcione dijete. Dok su kure strogog gladovanja takođe podnošljive za lakše bolesnike, za teže su imale porazan učinak.
Uvođenje insulina 1921. godine od strane Bantinga, prekida se dotadašnje pretjerano oganičenje ugljikohidrata, a smanjuje se visoki postotak masnoća.Uz insulin postaje ishrana dijabetičara bliža ishrani zdravog čovijeka, ali ipak uz određenu dijetoterapiju.

Osnovna pravila u ishrani kod dijabetes mellitusa:

- Hranu pripremati što kraćom termičkom obradom kako bi se što više sačuvali vitamini, izuzev gdje je to neophodno.
- Pri sastavljnju dijete treba izbjegavati jednoličnost, a to se može postići služeći se tablicama koje pokazuju ekvivalente određenih namirnica.
-  Izbjegavati dodavanje masnoća i jakih začina, što ne znači da ih treba potpuno isključiti, jer je veoma važno da ukus hrane bude zadovoljavajući.
-  Hranu uzimati svježe pripremljenu, bolje kuhanu nego prženu.
-  Broj obroka je obično 5-6, najbolje je da su uvijek u isto vrijeme.
-  Energetske potrebe dijabetičara su različite:
Kod gojaznih dijabetičara nastoji se tjelesna težina svesti na približno idealnu, te im se propisuje hrana u ukupnoj kaloričnoj vrijednosti od 18 cal/kg idealne težine. Oko 3 /4 odraslih dijabetičara ima tjelesnu težinu veću od idealne. U blagom dijabetesu, već je i redukciona dijeta  dovoljna da reguliše krvni šećer i bez insulina.
Kod tjelesne težine koja je približna normalnoj dijeta treba da sadrži 25 cal /kg.
Teži oblici podhranjenosti ili veoma velike aktivnosti zahtjevaju dijetu od 30- 35 cal/ kg.
Djeca do 15 godina, 1000kcal/24h+100 kcal za svaku godinu starosti. Odrasli  sedanternog zanimanja 1500 kcal/24h.
- Kod planiranja dijete važno je očuvati odnos između ugljenih hidrata, masti i proteina. (ugljeni hidrati treba da čine 50-60%, masti 30%, proteini 20%).
Bjelančevine se daju u količini 0,75-1,50 g/kg idealne težine za odrasle, a djeci se daje  2-3 g . Ako se povisi nivo ureje, kod popratnog bubrežnog oboljenja moraju se sniziti količine bjelančevina u ishrani.
Ugljikohidrati se daju ovisno o stepenu bolesti. Ako je dijabetes blaži može se sa 100-135g ugljikohidrata postići normalizacija krvnog šećera i bez primjene insulina. Ako se primjenjuje insulin, daju se ugljikohidrati u količini 150-200grama na dan. Uz sve ovo mora se imati na umu da ugljikohidrati nisu jedini izvor glukoze, nego se i od 58% bjelančevina i oko 10% masti  može pretvorit u glukozu. U dijabetičku dijetu ne idu ugljikohidrati brze razgradljivosti i resorpcije kao što su: šećer, bomboni, slatko, a naročito alkohol bilo koje vrste.
Masnoće se izračunavaju tako da se od ukupne vrijednosti odbije kalorična vrijednost ugljikohidrata i bjelančevina.
Vitaminske vrijednosti su neizostavne, jer dijabetičari trebaju čak i veće količine vitamina nego zdravi ljudi.
Minerali koji često mogu manjkat su Ca i Fe, naročito u graviditetu i laktaciji.

Pravila u pogledu odnosa prema pojedinim vrstama namirnica:

Meso  birati uglavnom posne vrste mesa: piletina, teletina, mršava govedina, jagnjetina
i posna plava riba. Meso  pripremati “lešo” (bariti ). Sa mesa ukloniti kožicu i masnoću.
Meso se može povremeno peći  na teflonu ili roštilju. U mljeveno meso mogu se dodati sojine pahuljice  (do 1/3 težine). Ako se mljeveno meso koristi za pripremanje musake ili sarme, količina hljeba uz obrok se smanjuje za količinu hljeba krompira ili riže koja je pridodata.
Riba se savjetuje bar 2 puta nedeljno.
Jaja - mogu se jesti 1-2 jajeta nedeljno, a  osobe sa problemima žučne kese mogu jesti samo bjelance.
Mlijeko i mliječni proizvodi - savjetuju se proizvodi od obranog mlijeka, te margarin zbog nezasićenih masnih kiselina. Jogurt i kiselo mlijeko uzimati sa manje masnoće i u umjerenim količinama.
Supe i čorbe- veoma značajne u ishrani, kuhaju se od raznih vrsta povrća, ali moraju biti bez masnoće (kada se ohladi skinuti sav višak masnoće sa površine pa tek onda podgrijati).
Hljeb - uzimati po jedno parče (50 gr) uz svaki obrok. Preporučuje se crni, raženi ili graham zbog bogatog sadržaja dijetetskih vlakana, a sprečavaju nagli pad šećera poslije obroka što se dešava ako se uzima bijeli hljeb. Uz obrok koji sadrži krompir, pirinač, pasulj ili mladi grašak ne preporučuje se uzimanje hljeba.
Tjestenine – izbjegavati. Ako se konzumiraju onda se ne uzima hljeb.
So- unos soli takođe mora da bude kontrolisan. Osobe koje nemaju povišen krvni pritisak mogu da unesu 6 grama soli dnevno (hranu ne dosoljavati), dok oni koji boluju od hipertenzije mogu da unesu 3 grama soli na dan (jesti neslanu hranu).
Alkohol - nije poželjan za dijabetičare, treba ga izbjegavati.
Kafa i čaj- mogu se koristiti umjereno nezaslađeni ili zaslađeni vještačkim zaslađivačima u malim količinama.
Povrće i voće  - treba birati  sa neznatnom količinom ugljikohidrata.




izvor teksta